U subotu, 29.06.2019 u Čavlima s početkom u 18:00 sati po trinaesti puta održava se jedna od najvećih gastro manifestacija na Kvarneru i u Hrvatskoj – Festival palente i sira.

Palenta kompirica Danas poslastica i vrhunski gastro užitak, palenta kompirica iznikla je iz štedljive tradicije naših starih. Teško je danas zamisliti Grobničko polje zasađeno kukuruzom, no mnogi Grobničani imali su tamo zasađenu lijehu i nije bilo pedlja neobrađenog zemljišta. Palenta je u ovim krajevima bila zamjena za kruh
jer je pšenice bilo malo pa je kruh predstavljao deliciju. Palenta se konzumirala s jelima koja su svakodnevno na jelovniku, kao što su razne “maneštre – kapuz i fažol, ripa i fažol”, gulaši, slane ribe, pržena jaja i naposljetku grobnički sir koji u kombinaciji s palentom zaista daje poseban okus. Palenta kompirica nikad nije ista, ovisi o tome kakvo je zrno kukuruza, kako se mljelo brašno, kakve je kvalitete
krumpir, hoće li biti slana i manje slana i još puno sitnica koje mogu utjecati na kakvoću jela.

Povodom Festivala palente i sira na Čavlima zabavljati će nas Grupa Vigor & Aurora, ulaz slobodan! 21h…


Po prvi puta internacionalni
Ove godine, prvi put kuhamo ne samo jednu već tri palente! Uz našu, tradicionalnu palentu kompiricu, dolaze nam gosti iz Italije i Slovenije!
Iz Italije nam dolaze prijatelji iz Comitato della Croazia – na čelu s Banom (g.Giuseppe Saccoman) koji kuhaju palentu u Ivrei (Pjemont) na Pepelnicu. Za nas će kuhati palentu sa njihovim sirom. Inače potječu od hrvatskih vitezova – križara koji su se po povratku iz Svete zemlje nastanili u Ivrei te zadržali hrvatsko ime. O svemu će vam više reći naši gosti iz Comitato della Croazia!
Iz Slovenije, točnije Jasena kraj ilirske Bistrice dolazi nam poznati masterchef Rihard Baša koji će nam pripremiti crvenu palentu – od crvenog kukuruznog brašna.
Ove godine ćemo podijeliti preko 2000 porcija grobničke palente kompirice te po 250 porcija „talijanske“ i „slovenske“ polente.

Svjetla budućnost palente kompirice
Palenta kompirica više je od autohtonog grobničkog jela. Ona je dio njegove povijesti, kulture ali i svakodnevnog života još i danas. Nije onda ni čudo zašto o toj palenti s posebnim oduševljenjem priča teta Tonica, jedna od najpoznatijih kuharica palente, niti kako kuhari na festivalu u njenu čast u istom ritmu
ogromnim palentarima kuhaju 500 kilograma tešku palentu i koliko god bilo teško, a teško je, u njima raste napetost kakva će palenta ovoga puta ispasti. Mnogi ugostitelji diljem Grobnišćine na svojim jelovnicima nude palentu kompiricu, a najbolje je probati na velikom Festivalu palente i sira koji se održava zadnje subote u lipnju u Čavlima (neparne godine) ili Dražicama (parne godine).

Dobro došli u subotu, 29.06.2019. na 13.Festival palente i sira u Čavle!

Ines Žeželić, danas Silić, 1994. godine napisala je jedan poetski recept za palentu kompiricu. Mi ga donosimo u cjelosti, a na vama je da jelo pokušate spraviti. Primamo uzorke na degustaciju!
Palenta
Kolonbar z šparheta makni,
Konpir nastrži
Va pinjatu vodu nalij
Pa posoli.
Na oganj ne pozabi, dobro naloži,
Palentar zami i tari
Kar zavre voda,
konpiru se žute muke doda.
Pa opet gnjocaj i tari
Taruj znami,
Ali pusti neka se još malo kuha
Jušto kuliko ti se ohladi juha.
Kad je se gotovo,
Dobro se naji,
Neka ti se ne grusti
I meni sledić pusti.
Gašparov mlin
Puno toga palenta povezuje. Priča ona priču o mlinu, a u nju je utkano i sve što protječe Rječinom, i dobro i loše. Brašno koje se dobije iz zrna kukuruza, poznato kao žuto kukuruzno brašno, melje se u Gašparovom mlinu. I to polako, bez žurbe, onako kako voda teče i pretače svoju snagu u kolo koje se vrti i daje mlinu život.
Drveni Gašparov mlin uz slap u Martinovom Selu, posljednji je od 27 mlinova na Rječini. I danas obavlja svoju nekadašnju funkciju. Žito se ovdje još melje na starinski način, što se rijetko gdje može vidjeti, a to je posebno zanimljivo najmlađima koji ovdje mogu doznati kako se dobiva brašno. U mlinu brašno možete i kupiti, a takvog brašna, vjerujte, nadaleko više nema.